ATINA – Premijer Grčke Aleksis Cipras saopštio je da će banke u Grčkoj jedno vrijeme biti zatvorene i optužio evropske partnere i Evropsku centralnu banku da vrše pritisak na Grčku, naveo je u televizijskom obraćanju naciji.
Da banke u ponedjeljak neće raditi najavio je ranije i šef Pireus Banke, nakon hitnog sastanka sa Savjetom za finansijsku stabilnost, javio je Bi-Bi-Si.
Savjet za finansijsku stabilnost predlaže da banke budu zatvorene narednih šest radnih dana.
Cipras je najavio je da će biti sprovedena kontrola kapitala, pošto su Grci na njegov iznenadni poziv na referendum o ponudi kreditora odgovorili povlačenjem novca iz banaka, prenosi Tanjug.
Cipras je optužio evropske partnere i Evropsku centralnu banku da vrše pritisak na Grčku, ali je rekao da neće odustati od plana da naredne nedjelje održi referendum.
– Odbijanje zahtjeva grčke vlade za kratko produženje programa čin je bez presedana prema evropskim standardima, koji dovodi u pitanje pravo suverenog naroda da odlučuje, rekao je Cipras u televizijskom obraćanju naciji.
„Ta odluka dovela je do toga da ECB danas ograniči likvidnost grčkih banaka i primora grčku Centralnu banku da predloži pauzu u njihovom radu i restrikcije na povlačenje novca”, poručio je grčki premijer.
Cipras nije iznio detalje koliko će dugo banke biti zatvorene, kao ni o restrikcijama u protoku kapitala, prenosi Rojters.
Grčki parlament podržao je inicijativu premijera Aleksisa Ciprasa za raspisivanje referenduma o zahtjevima stranih povjerilaca za rješenje grčkog duga, koji bi trebalo da bude održan 5. jula.
Referendum o uslovima predloženog spasavanja Grčke planiran je za nedjelju 5. jul, a odobrilo ga je 179 od ukupno 300 poslanika grčkog parlamenta.
Poslanici iz redova većinske radikalne partije ljevice Siriza i njihovi saveznici partije Nezavisnih Grka (ANEL) glasali su za referendum, kao i ekstremna desnica Zlatna Zora, dok su konzervativci iz Nove demokratije i socijalisti Pasoka bili protiv, isto kao i poslanici iz redova Komunističke partije i partije centra To Potami, prenijela je agencija AFP.
Odluka parlamenta kasno sinoć u korist referenduma bila je, prema ocjeni AFP, šok koji je ranije najavio premijer Aleksis Cipras pošto je njegova vlada odbacila poslednji aranžman međunarodnih kreditora rekavši da uključuju dodatne mjere štednje koje bi uzrokovale „poniženje grčkog naroda”.
„Poštovaćemo rezultat. Mi ćemo braniti demokratiju, narodni suverenitet i temeljne vrijednosti Evrope”, rekao je Cipras poslanicima.
Cipras je dodao da vlada neće pitati za dozvolu njemačkog ministar finansija Volfganga Šojblea ili prvog čovjeka Evrogrupe Jeroena Dijselblema da li da omogući Grcima da se izjasne i obezbijede sprovođenje demokratije u zemlji u kojoj su rođeni.
Američki predsjednik Barak Obama i njemačka kancelarka Angela Merkel složili su se juče u telefonskom razgovoru da je od ključne važnosti da se pronađe način da Grčka ostane u eurozoni, saopšteno je iz Bijele kuće.
„Dvojica lidera potvrdila su da njihovi ekonomski tomovi pažljivo prate situaciju i da će ostati u bliskom kontaktu”, navodi se u saopštenju.
„Lideri su se složili da je od ključne važnosti da se učini svaki mogući napor i vrati na putanju koja bi omogućila Grčkoj da nastavi reforme i rast unutar eurozone”, ističe se u saopštenju Bijele kuće.
(RTS-RTRS)
Merkelova zakazala krizni sastanak
BERLIN – Njemačka kancelarka Angela Merkel pozvala je lidere svih vodećih njemačkih partija na krizni sastanak u Berlinu, na kome će biti riječi o krizi u Grčkoj, saopštio je jedan njemački zvaničnik.
Zvaničnik je rekao da su šefovi i parlamentarni lideri svih partija zastupljenih u njemačkom parlamentu, uključujući predstavnike Zelenih i ljevice, pozvani da prisustvuju sastanku, naveo je Rojters.
Grčki ministar finansija Janis Varufakis izjavio je da Merkelova „posjeduje ključ” za rješenje grčke krize, ističući da Atina ostaje otvorena za dalje razgovore sa međunarodnim kreditorima.
Atina je spremna za „nove predloge institucija” – Evropske unije, Evropske centralne banke i Međunarodnog monetarnog fonda – prije referenduma o uslovima zajma zakazanog za sledeći vikend, rekao je Varufakis u članku za sjutrašnji „Bild”.
Slovenija gubi 1,8 milijardi eura
Reakcije u Ljubljani na odluku grčke vlade da raspiše referendum negativne su, jer bi Slovenija mogla da ostane bez više od 1,8 milijardi eura.
Slovenija je Grčkoj, preko dva mehanizma za stabilizaciju eura, do sada pozajmila 263,6 miliona eura i izdala još 1,55 milijardi u garancijama, prenosi Fonet.
To je četvrtina slovenačkih godišnjih budžetskih prihoda, a Grčka je do sada vratila samo 17,6 miliona eura, na ime kamata.
„Po svoj prilici, moramo zaboraviti na novac koji smo dali Grčkoj”, smatra slovenački ministar spoljnih poslova Karl Erjavec.
Skoro neizbježan izlazak Atine iz eurozone
Austrijski ministar finansija Hans Jerg Šeling izjavio je da je izlazak Grčke iz eurozone „sada skoro neizbježan” i da će to biti moguće ako Atina prvo zatraži da napusti EU, a ostale države prihvate taj zahtjev.
„Posledice po zemlje eurozone nisu ni izbliza toliko loše kao za Grčku. Jasno je da jedna država ni pod kojim okolnostima ne može da ucjenjuje Evropsku komisiju i evropske zemlje”, rekao je Šeling listu „Pres”.
Predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk izjavio je da Grčka mora da ostane dio evropske monetarne unije i da je u kontaktu sa liderima evropskih vlada da bi spriječio da Atina izađe iz eurozone.
ECB ograničila podršku
FRANKFURT – Evropska centralna banka odlučila je da zadrži mehanizam pružanja podrške grčkim bankama da bi one ostale likvidne, ali je postavila ograničenje na 89 milijardi eura.
To znači da podrška nije ukinuta, ali nisu izdvojena dodatna sredstva koja bi pokrila odliv sredstava iz grčkih banaka tokom vikenda, prenio je „Gardijan” na svom veb-sajtu.
„Poslije odluke grčkih vlasti da održe referendum i neprodužavanja programa EU za Grčku, Upravni savjet je odlučio da blisko sarađuje sa Bankom Grčke radi očuvanja finansijske stabilnosti”, navodi se u saopštenju ECB.
Guverner Banke Grčke Janis Sturnaras rekao je da će ova institucija „kao član eurosistema, preduzeti sve neophodne mjere da bi osigurala finansijsku stabilnost grčkih građana u ovim teškim okolnostima”.